Skip to content

Istória Susesu: Grupu Poupansa “Nunana Oe-Taku” iha Aldeia Ulas

Grupu Poupansa “Nunana Oe-Taku” iha Aldeia Ulas-Oecusse

Aldeia Ulas nu’udar aldeia ki’ik ida iha parte remota ida iha Oe-Cusse ne’ebé maioria populasaun serbisu nu’udar agrikultór. Iha tinan barak nia laran, sira hasoru problema ekonómiku tanba asesu limitadu ba  finanseira formál sira no abitua konsumu nian lahó poupansa.

Iha 2024, tanba Prezensa Programa Promosaun ba Feto liu husi Empoderamentu Ekonómiku no Direitu (POWER) ne’ebé finansia husi UE, no apoiu hosi fasilitadór FEEO, hahú inisiativa ida hodi forma grupu poupansa komunitária ida ho naran “Nunana Oe-Taku”. Grupu ne’e kompostu hosi membru na’in 22, Feto 11 no mane 11, hosi Orijen oioin ho paixaun ne’ebé fahe atu harii hamutuk poupansa nian no ajuda malu finanseiramente.

Mekanizmu Grupu nian maka, Membru ida-idak depozita tuir forsa, $ 1.00 to’o $ 5.00 kada fulan tau dala rua, sira halibur no rejista ho transparénsia hosi tezoureira. Liutiha fulan 6, membru sira no ema husi liur bele empresta fundu ba nesesidade produtivu (kapitál negósiu, kustu edukasaun, nst.) ho funan ne’ebé ki’ik. No lukru sira hosi funan empréstimu nian investe fali hanesan fundu grupu nian.

Dadaun ne’e, total osan ne’ebé  iha mak $ 1.883, osan sira ne’e, sira seidauk hanoin atu fahe maibé tuir  planu  konkordansia, sei fahe iha tinan 2026.

Rezultadu sira ne’ebé atinji ona, Membru sira-nia Dezenvolvimentu Ekonómiku: Iha tinan ida nia laran, membru balun konsege loke negósiu ki’ik sira hanesan fa’an merenda, no hakiak manu.

No grupu ne’e rasik mós kria tan grupu agrikultura, sira kuda Forerai, sosa foos fa’an tutan, no haki’ak manu.

Asesu ba Emerjénsia: Fundu poupansa sira ajuda família hasoru emerjénsia hanesan Lia kultura nian no selu oan nia eskola lahó empresta tan husi ema seluk ona.

Independénsia Finanseira: Membru sira aprende atu jere finansas uma-kain nian no rejista gastu loroloron nian.

Xefe Grupu Nunana Oe-Taku, Batista Cono

Tuir Xefe Grupu Nunana Oe-Taku, Batista Cono, idade 47, iha oan na’in 4, Mane 1 feto 3, deklara katak,

“Uluk ha’u nunka bele tau osan, la hatene jere osan, moris susar loos ba osan no ha’u mós iha rai, maibé oinsa atu halo to’os, dalaruma halo to’os ba han hemu nian de’it, maibé atu ba fa’an laiha. Agora, ha’u la’ós de’it iha poupansa, maibé ha’u mós iha ha’u nia negósiu rasik tanba empréstimu ida hosi grupu. Ha’u nia moris muda ona.”

 “Ida ne’e hanesan progresu di’ak ba ami. Ida ne’e mos motiva ami atu kontinua produs fini kualidade di’ak ba ami nia nasaun,” tenik líder grupu, Batista Cono.

Olinda Sila, membru Grupu

Dezde sira-nia involvimentu hanesan Poupansa no produtór fini, membru sira mós rekoñese rezultadu ne’ebé sira hetan husi sira-nia serbisu.

“Ha’u sente iha diferensa bo’ot agora. Iha tempu antes, ha’u nia moris susar tebes,  hanesan feto hein uma, servisu lor-loron nian, haree labarik, fase roupa, no tein, ha’u la brani foti desizaun, maibé agora ha’u kontenti tebes ho programa Power ne’ebé mosu iha ami leet, ami feto la’os ona hein labarik, tein no fase roupa, brani ona foti desizaun katak, feto mós bele servisu hanesan ho mane, no mane mós servisu hanesan ho feto, fahe knár hanesan.”Hateten, Olinda Sila, membru Grupu.

 “Ha’u sente kontente tebes atu sai hanesan produtór fini,  hetan esperiénsia pozitivu balun ne’ebé halo mudansa iha moris, halo servisu hamutuk ho mane sira kuda Forerai, halo mós negosiu ki’ik. Rendimentu ne’ebé hetan husi atividade, habarak fini bele hadi’a familia nia moris.”

Grupu ne’e rasik nia deseju kontinua eziste grupu ne’e, servisu maka’as no bele susesu hamutuk iha Grupo ida ne’e. Maibé buat hirak nafatin iha bareira mak, falta bee-moos bainhira iha tempu bailoron, tan to’os luan tebes 100 x 50 Meter, ne’e difikulta tebes atividade agrikultura nian.

Nune’e rekomenda ba, FEEO, World Vision Timor-Leste no Fokupers bele fasilita ami atu bele asesu ba bee-moos liu husi apoia Rede Advokasia nian hodi bele fó solusaun.

“Ami kontente tebes no hakarak hato’o ami nia agradese ba FEEO, Fokupers World Vision Timor-Leste,  liuliu  Uniaun Europeia ne’ebé apoia ona ami nia grupo durante ne’e liu husi kapasitasaun, Treinamentu, formasaun, materiál no apoiu sira seluk ne’ebé ami hetan durante ne’e.” Agradese, Xefe Grupu Nunana Oe-Taku.

Grupu poupansa no Hortikultura “Nunana Oe-Taku” maka prova loloos katak mudansa sira iha bem-estar bele hahú hosi buat ki’ik sira-hanesan toman atu poupa hamutuk. Ho kompromisu, kooperasaun mútua, no asisténsia uitoan, grupu ida-ne’e konsege transforma ekonomia membru sira-nia família no harii fundasaun independénsia aldeia nian.

Projetu POWER implementa iha Oecusse no Covalima husi World Vision Timor-Leste (WVTL) iha parseria ho Fundasaun Esperansa Enklave Oecusse (FEEO) no Forum Komunikasaun ba Feto Timor-Lorosa’e (FOKUPERS). Projetu ne’e finansia husi Uniaun Europeia nu’udar inisiativa xave ida hodi apoia feto vulneravel sira atu buka oportunidade emprezariál, hadi’a sira-nia moris, no hala’o papél boot liu iha foti desizaun iha família no iha sosiedade.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *